Sayanns

Pou vwayajé toujou plis adan sa ki ka fè Nou

Jocelyne Béroard : enmé nou sé fè chwa rivé

Talan dèyè pò’ò mannyé lè nou ka palé dè Jocelyne Béroard. Apré i fè moun révé avè chanté a’y é an wòl i jwé adan fim, mi alè i ka wouvin avè on liv i maké. Tit a liv la sé Loin de l’amer. Adan’y i ka envité dékouvè vi a’y, dépi jenn timoun Matinik, é istwa a Kassav’. Si ni on biten liv lasa ka rédé konprann sé jan kilti pé bay zèl. Piplis ankò, avè tou sa i ka rakonté asi gwoup la sé tras i ka lésé pou pèwmèt konnèt jan Kassav’ rivé konstwi asi fondasyon ki solid é dèyè sa, rivé fè chimen i fè. Asiré-pa-pétèt, Loin de l’amer sé on zouti a transmisyon pou jénérasyon ka vini. Mi on palé nou fè avè Jocelyne Béroard pou dékouvè plis asi liv lasa é asi Kassav’.

Lè ou désidé fè liv lasa, ka ou té vlé di moun ?

Lè man di « i ja lè pou nou matjé listwa Kassav’ », man té lé nou rakonté gran, bel, vié moman nou té travèsé. Délè nou té ka di ant nou : « mé si nou ka di moun sa ki rivé nou, yo pé ké kwè nou ». Si nou chapé avan matjé’y, ni anpil bagay moun pé ké sav. Man pa sé lé listwè-nou tounen léjann. Méyè moun pou palé dè’y sé nou, ek listwa-nou an bel.

Déja-pou-yonn, nou rivé migannen Matinitjé ek Gwadloupéyen san janmen trapé dézod andidan gwoup-la. Pa menm an vié blag ki pati oben an pawol méprizan. Respé té ka mennen. Nou té ka vini di 2 piti zilet ki trapé apépré menm listwa ek nou té bizwen mizik-nou pa sispann épi bòdaj lanmè lantou-nou. Sa ki té ka lianné nou sé té mizik-la ek plézi fè’y ansanm.

Rev-nou té bel, nou mabouyé anlè’y. Fok pa nou ped tan adan tout vié bagay ki ka pasé. Fok aprann sewfé anlè sa ka ralé’w désann, davwè la ou lé rivé, sé sa ki potalan. Vizion Pierre-Edouard té ni, sé té fè an mizik moun pé kouté. I té ka di toutlè: « an moun ni dwa di i pa enmen mizik nou, mé i pa pou di i pa bien fet. » Nou chèché toujou gadé anwo. Nou té vlé menyen leksélans pas nou sé moun kon nenpot ki moun asi latè, nou pé fè dé bagay menm wotè épi sa dot moun ka fè. Alò, nou pran tan kouté sa moun té ka fè, pawol chanté-yo, nou dékatiyé mizik-yo, pou nou menm alé chèché andidan nou tout fos nou ni pou nou ba tan-nou wotè i té bizwen. Sa ki fet avan toujou ka fè’w aprann ek konpwann ki manniè fè.

Kidonk, man té anvi di sé tjanmay-nou : « nou pé travay ek genyen ansanm ». Si nou fè’y, zot pé fè’y tou.

Tit a liv la sé Loin de l’amer. Mo « amer », ès sé parapòt a tribilasyon zòt viv ?

Sé sa menm. Sé parapot a tou sa nou travèsé. An egzanp man ka rakonté an liv la, sé lè nou té ka pasé an télé lotbò. Yo pa té ka kriyé nou pou bokanté pawol épi nou. Alos an jou, manadjè nou di yo sa pa nowmal. La, yo envité nou adan an émision. Yo ba Jacob épi mwen, 2 mikwo é nou ka atann yo vin pozé nou kèsion. Mé lè prézantè émision-an vini koté nou, i di nou ki lè boug-la ké fè sign nou ké di ansanm : « pub ! »Nou touvé nou adan an émision enki pou di « pub ! » apré nou chanté. Tou sa, sé fristrasion, bagay éti nou sé pé égri, mé nou té ka di kò-nou pa ped fwa épi kontinié vansé.

Mé ka ki ka èspliké sa davwa vitman zòt vin pli gran gwoup fransé ?

Sé sa ou di… ! Lè nou sinyé épi CBS ki ké tounen Sony, direktè-a té malad Kassav’. Siyé bwa trapé gwo siksè, tout télé té ka kriyé nou. An 1988, nou trapé on rékonpans aux Victoires de la musique. Yo nonmé nou méyè gwoup fransé. Plizyè lanné apré, nou pa té fransé ankò, nou trapé non « frankofòn ». Kidonk, sa té pres kon zéklè. Yo dwé ni pwoblem an tet-yo.

Moun an Fwans pa konnet nou kon nou konnet yo. Nou té pou aprann listwa Lafwans, yo pa té ka aprann tan-nou. Yo lévé épi lasirans sé yo ki met-a-bò. Nou, nou té ka fè zafè-nou. Nou ni an paspò fransé pas nou wè jou Fransé. Lè man lévé piti sé sa yo toujou aprann mwen. Lè man rivé an Frans, vites an batzyé, yo fè mwen konprann man pa Fransé.

Ni an lè ou ka di kò’w : “man ni an kay, man jaja kay-mwen ki bel ek sé ba’y man ka travay”.

Ki jan ou ka èspliké Kassav’ rivé jwé adan tousa péyi é vann dis kon i fè ?

Kassav’ koumansé piti-a-piti lakay nou. Lè prèmyé albom la sòti, ni détwa moun ki té enmen’y. Déziem la ki té ni Soleil, fè titak plis moun kouté Kassav’. Apré té ni Soucougnan, Zombi ek chak lè plis moun té ka vini ek enmen sa nou té ka fè. Lè Zouk la sé sèl médikaman nou ni sòti, sé té lafoli, déblozay.

A moman-tala pres tout moun té ka sipòté, enmen Kassav’. Mé Kassav’ té ja ni senk lanné. Sa pran tan pou rivé. Pliziè dis té za fet avan. Lakay nou, anpil moun té ka sipòté Kassav’ ek ralé’y monté. Nou té za koumansé jwé adan Lakarayib : Domnik, Sent-lisi, Ayiti, Sen-Mawten ek menm Trinidad, Antigwa anplis di Kiraso ek Lagiyann. Sa ba nou anchay fos pou pati dèwò ek gadé-wè sa nou pé fè. Lafwans-la té za ba nou an bok, nou té two roots ba yo. Nou pa ped fwa ek té ka véyé lanrestan lèmonn. Lè nou jwé primié fwa an Zénith Pari-a, 20 jwen 1985, moun té za ka mandé Kassav’ vini pli lwen. Nou chapé dot koté éti moun té paré pou nou. Lafrik kriyé nou a moman tala. Kotdivwa té primié koté nou alé. Sé épi Lafrik Kassav’ koumansé tout listwa’y lantoulatè an vré.

Lè ou ni 90 000 moun ka vini kouté’w adan an istad ek yo ka tann sa an Frans, sé moun lan ka réyaji. Pa té djè ni pwodiksion an Afrik a épòk tala. Kaset-pirat té ka fè siwawa. Yo té ka jis vini vann nou kaset pirat nenpot kiles adan gwoup-la. Délè, yo té ka mété nenpot ki mizik anlè’y épi non-nou, menm si sé pa mòso-nou. Té ni anpil pirataj. Nou pé pa di konbien milyé oben milyon dis nou vann.  Sa pa té ka édé sé awtis Afriken-a non plis. Yo pa té ka rivé di valè-yo épi konbien dis yo vann an vré, alò ki Lafrik ni dives milyon moun.

Nou té lé sinyé épi an gwo bwet-mizik ki té ké mennen nou pli wo. An moman tala, an Frans yo santi an bagay ka fet san yo ! An 1986, nou fè kat konsè an Zénith Pari-a ek an konsè anlè La pelouse de Reuilly bò Vensèn. Kon sé té primié kannanval Pari, i té gratui. Anpil Antiyè sòti an tout Lafwans pou viv sa an Pari moun-la. Nou té ni, silon chif lapolis, 250 000 moun douvan nou. Lè sé moun-lan tann sa, yo dwé sonjé wotè lajan-a yo pé fè épi nou. Twa majò-dis té lé sinyé épi nou. Nou pran CBS ki ké tounen Sony. Man sèten nou pa té ké lé alé la, si Georges Debs té owganizé kò’y kon an réyel maison de disques. Nou té enmen Jojo mé i pa té ka rivé ba nou lajan-an i té pou ba nou an. Ni an lè, nou di nou bon. Nou té za ka fè touwné éti yo pa té ka péyé nou. Nou té toujou ni pwoblem lajan. Ou ka vann dis ek ou pa ka ni lajan-an ka alé épi’y. Nou té bizwen an vré maison de disques. Nou sinyé épi CBS/Sony pas sé sel la ki aksepté pa menyen mizik-nou. Nou di yo : « nou rivé la san zot, zò pa ni dwa di nou ki manniè pou nou fè mizik-nou. »

É man ka kwè osi si mizik-nou maché kon sa sé pas larel-nou, sa té di gadé otantisité-nou. Sé nou ki té la ! Nou té ka palé épi lang-nou, nou té ka palé di zafè nou, nou té ka éséyé lévé an vré sonjé anlè lavi-nou, pou sé moun-lan pa rété adan dé bagay ki ka pwézonnen sosiété nou ek manniè wè pwop kò-nou. Sé té sa ! Tounen moun fiè é trapé fos doubout an fas an lot ek di’y : « Mi mwen !  Man la tou ! »

Pli-souvan-ki-rarman, nou ka tann awtis ka palé asi présyon yo tini an showbiz la. Yo pa’a toujou pé fè, sa yo té’é vlé fè. Avè liv la, nou ka vwè byen sa pa té kon sa pou Kassav’. É menm vou, avan ou té adan gwoup la, ou toujou chwazi fè sa vou ou té vlé.

Wi, si pa té ni présyon asi Kassav’ sé pas nou té a pliziè. Zafè nou té ansanm ba nou fos. Lè ou tousel ka fè an dis épi an « major » yo pa oblijé enmen’w, sé vann yo ka chèché vann, ek yo ka di’w sa pou fè pou yo vann. Nou té za ka vann, kidonk yo pa té ni ayen pou di.

Sony mandé nou fè an bagay nou pa té anvi fè an sel fwa. Dayè, yo té chanjé PDG. Pou yo, salsa té lanmod. Alos yo mandé nou fè an sé mòso-nou a épi an koulè salsa. Man matjé an let 3 paj pou fè yo tann ki, an moun ki kréyé an istil mizikal, pé pa fè an lot pou an zafè lanmod ! Salsa ka egzisté dépi pasé 50 lanné, sé lanmod ba zot ? Yo réponn sa té pou vréyé Lamérik di Sid. Nou fè’y é yo vréyé’y Lanmérik di Sid. Men, yo di yo, yo simié zouk orijinal Kassav’ la. An sel ped tan ! Mé sa té dous fè an won Kiba. Nou bout épi yo lè kontra-a rivé an bout an 2003.

A lépòk, ayen akaz an nou pò té kò òwganizé pwofésyonèlman parapòt a mizik. Ki jan zòt fè an koumansman pou té rivé ni balan la zòt té ni la é rivé pé sinyé andèwò ?

Lè nou konmansé pati jwé lantou latè, Pierre-Édouard di nou sa té ké bel pran moun lakay-nou pou yo aprann ansanm épi nou. Enjéniè son, moun ka fè limiè, owganizatè konsè, tou sa. Lè nou démaré, nou pran moun ki té pé mò pou démaré épi nou. Nou fè anpil lérè. Lézot-la fè anpil lérè. Sa té nowmal pis nou pa té konnet. Piti-a-piti, nou aprann tounen méyè. Nou rivé fè an bagay ki tjébé lawout. Malérezman moun lantou-nou pran plis tan pou konnet, falé yo té pran tan aprann, kidonk nou chwazi an fanm ki té manadjè Béatrice Fay, ek i ba nou an bel pal jik 1995. I té la avan Sony. Apré sa nou trapé an manadjè nou vréyé-alé vitman, ek apré nou jwenn François Pinard ki toujou épi nou. An bon manadjè sa potalan.

Nou rivé la nou té lé. Mé fò ou sav lè ou rivé la, ou pa janmen fini rivé. Si ou pé pa monté pli wo, ou pa pou désann. Ou pa ka las aprann, konnet sé nouvo machin-la, nouvo son, tout kalté bagay pou tjébé larel-la. Ou oblijé travay, aprann chak jou pou maré kò’w an menm wotè épi tout moun.

Ki valè Kassav’ té ka défann ?

Nou té pou chèché istil mizik-nou. Sa pa senp rivé fè an mizik touné pou i pa sanm an lot mizik. Pou touvé’y, nou ritounen adan listwa nou. Kon sé té 3 gwadloupéyen ki té la, Georges, Pierre-Édouard épi Jacob, yo ritounen an gwoka. Adan sé 2 primié dis Kassav’ la, sé adan gwoka yo ay fouyé. An menm tan, a pa té an remake gwoka pou té fè davwè gwoka té za ka egzisté. Mé piès moun pa ka kréyé dépi ayen. Nou té lé fè an mizik ki té ké popilè men ki pé alé lwen lakay-nou. Nou pa té lé pran piès bagay méritjen o fransé, falé sé té an bagay ta nou. Kidonk, nou ritounen adan rasin-nou. Nou kouté, chèché, santi. Otantisité té primié bagay.

Kréyol-la sé tan-nou. Nou pran’y. Nou pran tan gadé sa ki té ja matjé avan. Adan sé chanté-a, nou jwenn dé bel pawol, mé adan mizik popilè-a té ni anpil pawol ki pa té ka djè respekté fanm. Pou chanté lanmou, fwansé-a té ka déviré. Épi lang kréyol-la, nou jwenn lésans a ki moun nou yé. Lè ou ka santi sa, ou pé rivé épi fos a sa ou yé. Ou pa ka manti ba pwop kò’w. Lang-la té bizwen pran wotè. Matjé lang-nou té potalan. Nou aprann piti-a-piti.

Nou ritounen adan listwa-nou tou, pas fok ou sav ki moun ou yé. Sa ka fè’w doubout an fas an moun é pa pè palé ba’y. Ou ka palé ba’y avè tout respé an Fanm oben Nonm mérité fas a an lot Fanm oben Nonm. Lè ou sav ki moun ou yé, ou ni respé ba kò’w ek ba lézot.

Adan Kassav’ ni nonm épi fanm ki té ni pliziè laj ek té ka sòti dè diféran koté. Déjàpouyonn ant Matinik épi Gwadloup, mé menm ant Matinik é Matinik, nou pa té ni labitid ansanm. Fok ou aprann viv épi moun ou pa konnet. Fok ou aprann aksepté i pé pa ni menm sonjé ki’w. Manniè i ka dékatiyé chak bagay sé pa menm manniè ou ka fè’y. Alòs, ou ka aprann respekté moun lan ki an fas ou. Si ou ka wè i ka garé, ou pé éséyé esplitjé’y manniè wè’w pou wè si i dakò jwenn lidé’w. Mé si i blotjé la i yé a, fok ou sa pran’y. Nou aprann aksepté diférans ek an menm balan-a, nou aprann ba-lanmen. Ni ou ni an lidé, ou ka ba’y. Nou aprann ba moun san konté.

Nou aprann limilité tou. Lè ou adan an gwoup, lè yonn douvan, wou ou dèyè. Lè ou dèyè ou ka bouwé’y douvan pas lè ou ké douvan, sé li ki ké bouwé’w. Sé sa nou aprann épi Kassav’. Lè moun ka mandé ki manniè nou rivé rété ansanm 40 an, man sav sé sa nou té ka fè-a ki lianné nou. Baz-la pa janmen bokanté. Georges pati, mé i déviré an 2003. Patrick pati. Malérezman, i pati pli lwen. Pèsonn pa sav si i té ké lé déviré. Sé gwoup-la ki té potalan. Nou sé zouti’y.

Tout valè nou aprann sé yo nou té ka défann.

Anfinaldikont, Kassav’ pèwmèt on vansé adan sosyété la davwa zòt kréyé on mizik. Mé zòt pèwmèt osi dévlòpman a diféran travay adan téritwa an nou. Zò woulé pou lang la é zòt adan pli gran défansè a’y. É, anplis sa té pòtalan pou zòt osi travay anlè sé tèm la é pèwmèt vansé a lèspri a popilasyon an nou. Tou sa ka fè, nou pé di Kassav’ kréyé on révolisyon ?

Ni moun ka di sa. Sé pa mwen ki pé di sa. Lè man té piti, man té ka tann : « ou pé pa fè ayen épi neg ». Si ni an révolisyon sé pétet anlè viv ek travay ansanm. Moun té ka santi sa lè nou té ka jwé. Plézi-a nou té ni ansanm té ka lévé plézi andidan sé moun-la. Anpil moun ka di primié Zénith Kassav’ fè yo santi an bagay ka fet. Yo té ka gadé gwoup-la, mé yo té ka ziété moun ki té lantou-yo. Konsi lespwa ansanm-ansanm té za la, konsi sa té an sel bidim fanmi.

Si nou aprann anlo épi gwoup-la, anpil moun dwé trapé dé bagay ki ba yo fos adan mizik-nou. Nou té an ti mòso sosiété-nou ki té pou rivé viv ansanm épi fè dé bagay ansanm. Viv adan an gwoup, sa pa senp. Nou piès la pa té fasil. Mé yonn té ka édé lot, ek chak moun pa té ni lanvi tounen feb. Chak moun té ka chèché an lidé nef, ki sé mizik, ki sé pawol, pou palé di nou, di sa ka malmennen nou, oben sa ka ba nou plézi. Moun-la ka kouté apré pé jwenn sa ka brennen boyo’y, ba’y lespwa, lanvi sonjé an manniè nef.

An lavi mwen épi lè man jwenn Kassav’, man konpwann sans responsab. Lé paran-mwen té di mwen : sé wou sel ki responsab léchek-ou. Si ou mantjé an bagay, fok ou chèché éti ou té flòkò. Lè man ka matjé pawol, man ka sonjé tou sa man aprann épi yo tout. Tou sa ka fè mwen grandi, man ka mété’y andidan pawol matjé-mwen, pou dot pé pran’y. Tou sa ni an sel non sé : lanmou. Lanmou pou sa nou yé, lanmou pou sa nou ni, lanmou pou péyi-nou, lanmou lang-nou.

Pétet man pé di révolision-nou sé té rivé lévé fos lanmou-a nou ni pou nou ek lanrestan latè ?

Zòt woulé osi pou lajénès. Ès ou pé di détwa mo asi sa ?

Jacob té ni dé bel lidé ek té kréyé an konkou chanté : Le rêve antillais éti lè an jenn té genyen, i té pé fè an dis épi gwoup-la. Primyé-a té Pascal Vallot. I fè an dis, tout moun Kassav’ travay adan. I bien maché épi Pascal fè dot mizik tousel. Pascal té ni volonté ek i té sa fè mizik ki té ka maché. Détwa lanné apré, i rivé fè an konmédi mizikal ki té obidjoul menm. Nou fiè di’y. Jacob désidé fè an dézièm konkou mé menm si mòso-a té ka pasé asi radio, chantez-la pa té lé alé pli lwen. An lot moun mandé pran Le rêve antillais mé i pa fè’y bien jik an bout. Dis-la pran lanné pou fet. Nou trapé pwoblem épi moun-la ki té genyen a. Fwa-tala, nou di sa pa nowmal tann moun jiré nou lè pa ni pies rézon ek nou sispann fè sa. Do-Kassav’ laj. Lè non’w two gwo, i pli fasil pou kalbosé.

Apré, Jacob kréyé Le grand méchant zouk (Le GMZ). An pati mizisien Kassav’ té migannen épi dot mizisien. Jacob té ka chwazi bon awtis sé zilet-nou a ki pa té pé, oben pò kò té pé, plen Zénith, pou mennen yo chanté an Zénith-la, ek douvan anpil moun Kassav’ té za ka chayé. Enpé awtis kon Pascal Vallot, Tanya St Val, Edith Lefel, Jean-Michel Rotin… avan yo fè gran senn yo, sé Jacob épi Kassav’ ki fè yo chanté ba an piblik ki té laj. Man ka sonjé lè nou fè Les 30 ans au Stade de France. Nou té envité dé moun kon Fanny J, Jocelyne Labylle épi dot. Nou mandé Admiral T wouvè lawonn. I té bel menm. Té ni pasé 60 000 moun ki té la. Adan yo, ni moun an Frans ki pa té konnet Admiral T ek yo dékouvè’y jou tala. Nou toujou chèché bouré moun douvan pas nou sav nou pa étewnel. Magrésa, nou ka tann : nou wouvè pot ek nou fenmen’y. Nou pé pa ralé lanmen tout moun. Délè sa ka ba’w rachétjè, mé nou pa jan sispann fè pou dot.

Adan liv la, ou ka palé èspéryans ou trapé avè moun ki té ka arété’w an lari pou pé sa di’w jan pawòl a mizik a’w té ka sèvi yo. Ni biten an sosyété an nou moun pa té pé di o pa té ka nòz di é zòt pèwmèt libéré lapawòl. La nou pé di, Kassav’ té vrèman on médikaman pou pèp an nou ?

Lè nou ka matjé pawol, primié koté nou ka gadé, sé lakay-nou. Ki sa nou pé di, anvi di, ki sa ka ba nou fos, ki sa ka fet lantou-nou ? Lè ou sav adan ki wotè violans sosiété nou wè jou, ou sav ki sa ka pwézonnen lespri’y, ou sav sa ki wotè fos-li. Larel-la klè : pa ralé moun désann ! Lè ou ka malpalé moun sé wou tousel ou ka désann. Nou pa ka di nou ni limiè, solision. Nou pa ka travay lespri moun, an sel bagay nou ka sonjé sé : ki manniè sé moun-nou an pé gadé kò-yo épi plis lanmou. Pèsonn pé pa chanjé pèsonn. An moun pé pran wotè oben rété an chimen-chien, si sé sa i lé. Ou pé pa fè ayen dot ki palé ba’y, si i paré kouté’w. Chimen-a ki ta’w pa oblijé menm la pou moun-la. Nou pa sav sa an moun travèsé, ek ki wotè konba i za genyen oben ped. Lè lespri’w konsa, moun-la sav ou ka respekté’y ek i pé rivé kouté’w. Lè yo ka kouté’w, si sa ou di a ka ba yo titak lespwa, yo ka di’w mèsi, ek yo pé ni lanvi vansé.

Adan chanté Zouk-la, Jacob ka di : « Ki jan zòt fè, man pa ka konprann, zòt ka viv konsi pa ni pwoblèm. (…) Sa kon sa. » Zafè chèché alé toujou pli lwen, sé sa ! Chak lè ou ka pran an chimen, toujou ni woch adan. Fò ou sa janbé woch la. Si a chak fwa ou wè an woch ou ka rété anlè woch la ka di : « A wè ! Yo mété an woch la ba mwen. Yo bizwen anpéché mwen vansé. » Ou pé pa vansé. Fò ou sa lévé pié’w épi pasé anlè woch la. Man ni an chanté ka di « si lapli-a baré’w, aprann dansé anlè’y. » A chak fwa sé sa, ayen pé pa tjwé sa ou ka fè si ou anvi fè’y. Si ou lé an bagay, si ou ka djoubaké pou trapé’y, ayen pé pa sispann fos-la ou ni andidan kò’w la.

An moman lasa, zouk a pa enki on mizik ?

Non… asi mizik-nou, ni pawol. Yo ka woulé ansanm. Moun pa ka tann tout pawol an primié. Si mizik-la bel, yo pé ni chans tann sa ou mété anlè’y. Lè ou ni an mikwo an lanmen’w ou pa pou di nenpot ki sa. Sa ou ka di, toujou ni yonn ka tann li. Zouk sé an mizik ki ni lajwa adan, mé pawol-nou pa ka yenki palé di lajwa.

Si nou ka konsidéré tou sa ou ka di la é travay a Kassav’ menm, nou pé touvé lidé fò Gran Nonm é Fanm a listwa an nou défann. Kidonk, dèyè Kassav’ ka ki té ni davwa zò fè plis ki chanté ba moun ?

Lè nou sav la pep-nou sòti ek ki matjokay lespri-nou tout trapé anba dézod listwa, nou pou touvé ki manniè malmennen matjokay tala. Pou nou doubout asi latè-tala kon tout moun. Nou pa pli kouyon ki dot ! Fok nou touvé ki sa ka pwézonen lespri-nou. Lé paran-nou goumen kon yo té pé, épi sa yo té ni. Nou ni chans konnet pasé yo asi listwa-nou mé nou pa ka rivé respekté ki dé lépok ki diféran pé pa ba’w moun ka sonjé menm manniè. Jòdi ni liv asi listwa-nou, entewnet ka ba’w bon épi mové bagay, mé ou pé chèché sa ki vré. Es nou anvi fouyé ?

Déja-pou-yonn, nou té lé rann moun fiè, fè yo santi yo ni valè kon tout moun. Lè tjè’w kontan ou ka wouvè pou pran bel bagay lavi. Ou ka doubout tibwen plis. Ou paré fè anpil bagay. Sé moun-la té fiè di Kassav’. Sé konsi nou té ka ba yo fos ek anvi réyisi, pa yenki atann tout bagay rivé an lanmen yo san fè ayen, mé goumen pou trapé’y. Si nou rivé fè sa nou fè-a, yo pé di kò-yo : man pé fè’y tou ! Fos-la gwoup-la té ni a, ka ba yo lanvi genyen tou.

Ès tini on larèl èspésyalman a yonn adan sé gran lidè la zò chéchè suiv ?

Nou li anlo liv moun, nou li anlo bagay anlè anlo moun, é nou valé sa yo té ka di ki té ka ba nou fos. Yo tout ka palé di respé ba kò’w, lanvi vansé, lanvi genyen ek vansé doubout.

Ni an lékol ki ni non mwen Matinik é lè man ka alé la, sé sa man ka di sé tjanmay la. Man lé yo doubout dwet, ek travay pou dèmen yo pòté péyi-a pi wo. Fo pa yo sibi dimen-yo. Di sa, sé pa di yo fè révolision ki pa ka bout. Sé touvé solision ki ni pou yo menm. Sé sa Kassav’ fè. Si nou té pou sibi, nou té ké chanjé mizik-la lè yo di nou i two roots. Nou désidé sé sa nou yé é sa nou lé. Nou travay jik lè nou trapé fos di lèrestan moun lantou latè « mi sa nou ni ba zot ! ».

Lè gwoup la kréyé istil mizikal la, ki jan zò fè pou i rivé pran balan é ni dòt awtis ka konsidéré sa ka rèprézanté mizik a péyi la épi chwazi fè’y osi ?

Man ka kwè sé an baay moun ka santi. Mizik ka touché’w oben i pa ka touché’w. I ka palé ba’w oben i pa ka palé ba’w. Sé kon sa pou tout mizik. Lè Kassav’ kréyé istil-tala, sé moun lan santi ni an fos ki ka brennen boyo-yo. Sa té ka palé pou zantray-yo. Yo santi sa, kon nou nou santi’y avan lè nou té ka fè’y. Jacob toujou té ka di : « si ou menm pa sèten sa ou ka fè bon, sé pas i pa bon. Si lè ou adan ou ka santi’w bien adan, pétet dot moun pé bien adan. » Sé sa, lè sé moun lan santi yo bien adan, yo pran’y. Nou pa fè piès bagay anplis. Nou fè mizik ek moun mandé’y.

Ka ou té ké réponn moun ki ka di zòt woupran dòt mizik ? Ni sa ka di konpa, dòt ka di mizik kadans a Ladominik, épi menm andèwò a Karayib la ni awtis an Afrik ki di sé yo ki kréyé zouk. É dapré’w, ka ki ka fè ni tousa moun ki santi yo osi byen adan mizik la é jis anvi di mizik lasa sé yo ki fè’y ?

Moun Matinik épi Gwadloup toujou enmen konpa. Konpa la té ja la lè Kassav’ rivé. É jik jòdijou moun lakay-nou enmen konpa é mwen menm adan. Donk, man pé pa di ayen kont konpa-a. Man tann an jounalis di an jou : « zouk la sé an konpa ki mal jwé. » Pwoblem ki ni adan sa i ka di a, sé ki lè ou ka tann zouk ek ou ka tann konpa, ou sav kiles ki konpa ek kiles ki zouk. Dé istil-la pa menm parèy. Yo pé sanm, mé ou ka ba yo chak non yo. Sé menm bagay épi kadans.

Menm si man té ka kouté gwoup Ladominik, man pa té pé alé di sé boug Kassav’ la manniè pou jwé. Sé pa mwen ki té ka fè mizik-la. Mwen, sé pawol man té ka matjé. Man té ka fè mélodi, man té ka ba lidé lavwa dèyè, man té la épi yo. Mé moun ki kréyé istil zouk-la sé Georges Décimus épi bas li, Jacob Desvarieux épi gita’y ek Jean-Claude Naimro épi piano’y. Patrick épi Pipo pòté lidé-yo tou. Yo té ka ba lidé laranjman pou sé mòso-a yo té ka travay. Istil la, manniè matjoké zouk-la, pa ka egzisté ni an konpa, ni an kadans.

Zouk maché anpil, kidonk man ka konpwann tout moun anvi di sé yo ki fè’y, menm moun Afrik. Kon yo té la avan nou, man pé di : wi, yo nouri nou ! Pa ni piès pwoblem. Ayen pa ka fet san ayen. Nou kouté sé mizik-tala épi nou enmen yo toujou. Mé kréyasion-nou sé tan-nou. Fò rivé respekté sa !

Avan Kassav’ fet, avan prèmié albom la, yo palé pannan 1 lanné. Kassav’ sé dépi 1978 yo konmansé travay. Tout biten té kalkilé pou gwoup-la dépi lontan. Lidé té matjé ek yo chèché pran wotè parapot a kalité réyalizasion, kalité pwodiksion, kalité son, kalité vwa, é tou sa. Sé sa nou chèché dévlopé ki fè diférans-la é ki fè gwoup-la rivé la i rivé a. Nou pa té ka tjoké. Travay-la té pou dwet, anfil ek obidjoul.

Pwoblem ki ni sé pwoblem rèkonésans valè ki ni adan sé péyi nou-an. Fò nou pran konsyans ki nou kapab fè an bagay ki pé enspiré dot moun. Tou sa ki bel, pa ka vini di dèwò selman. Ni an lè, fò nou fiè di sa nou yé, di sa nou ni, ek fiè di sa nou ka kréyé !

Nou ka dékouvè an liv la, kon ou sé on fanm tout biten té on jan pi rèd ba’w davwa ou té ni tout tribilasyon a Kassav’ pou pé sa viv mé an menm tan té fò ou réyisi fè’w aksèpté toutafètman adan gwoup la. Ki jan vou ou té ka viv sa ?

Fò sav pannan prèmié lanné Kassav’, lè yo té ka mété atè lidé ki fè gwoup-la viv, yo té ja désidé fanm té ké ni plas yo an gwoup-la. Lè man rivé, man pa té ni pwoblem épi moun Kassav’. An konmansman, yo té kriyé mwen pou fè lavwa dèyè. Lè yo di mwen alé chanté douvan, man té jwa ek dakò. Sé boug-la pa té ni pwoblem mété mwen an nivo yo. Mé man pò kò té trapé nivo tala pas yo tout té ja fè dis. Man pò kò té ni dis. Kidonk, man té ka révé fè ta-mwen pou rivé an wotè yo. Mé sé pwodiktè-a ka ba lajan-an. Sé li ki ka péyé. Ek, dis fanm pa té ka djè vann.

Man fè Mové jou ki maché fò. Man atann an prèmié kou an désanm 1985. Man fè Pa bizwen palé ki maché fò. Man atann an dézièm kou an juiyé 1986. Sé lè lé Zouk machine sòti épi sa maché, pwodiktè a réyaji. La i té paré pou fè dis mwen. Mé sa té bien, pas lè sa fet sé té bon moman-an. Sé a lè-tala, Jean-Claude fè Kolé séré man chanté épi’y. Jacob fè Siwo é Kay manman. Jean-Philippe Marthély sé li ki ba mwen Sa ki tala. Patrick fè Mi tjè mwen. Si sa té lanné avan, yo pa té ké ni sé mòso-tala é pétet dis mwen pa té ké osi fò. Kon yo ka di : sa ki la pou’w, dlo pa ka chayé’y. Fok ou sa atann ek i ka rivé.

Ès nou pé di Kassav’ sé on gwoup panafriken ?

Wi, man pa ni pyes pwoblem épi sa. Nou sav nou adan dyaspora afriken an. Nou lévé an lot koté ek lakay-nou, pa ni yenki désandan Afritjen. I ni Zendyen, i ni Chinwa, ek anlo dot ki sé moun lakay-nou tou.  Listwa-nou ka jwenn ta lézot zilet Lakarayib. Mé si moun ka di Kassav’ sé an gwoup panafriken, sa pa ka jennen mwen davrè lézanset-nou, mizik-nou sòti an Afrik.  Anplis di sa Lafrik potalan adan listwa Kassav’ lantou latè.

Lè nou ka gadé jòdijou, ni onlo mizik ki ka enspiré yo dè zouk. Lè nou ka tann afrobeat épi onlo mizik ki ka jwé an Frans yo ka prézanté yo kon musiques urbaines o menm rap mé sé zouk an réyalité. Ki jan zòt ka viv sa ?

Jacob toujou di ki lè ou ka fè an bagay nef, dépi ou ladjé’y dèwò, I pa ta’w ankò. Yo pé di sé’w ki fè’y. Mé nenpot ki moun pé pran’y épi fè sa i lé épi’y. Kidonk zouk-nou rivé an lanmen tibwen moun, mé yo pa sa di non’y oben ki koté i sòti. Pétet nou two piti pou sa ? Pétet sé nou menm ki pa sa rikonnet lè an bagay ki tan-nou fò pou sa hélé’y fò tou !

Zafè urbain-tala, sé zafè show-business Lafwans. Moun Pari désidé kréyé style urbain. Aujourd’hui c’est très chic de dire que l’on est urbain. Tu es dans le coup. Ou réyisi an bagay. Ek sa méyè ki zouk, ek menm si sé zouk ou ka fè, fok ou ba’y an lot non. Manadjè sé awtis-la ka di yo sa pou di tou. Pou yo, si ou adan urbain moun ké kouté’w plis.

Kèsion-a man ni, sé : « es sé Pari ka di nou manniè enmen, manniè sonjé » ? Man ka sonjé lè yo té ladjé « musique du monde ». Sa ki fè mwen mal sé tann sé moun-nou an di sa ! Kon man enmen bladjé, lè moun té ka di mwen musique du monde, man té ka réponn, « lè man Matnik, mizik du monde c’est la variété française » davré lakay-mwen sé mizik nou ka jwé.

Ayen pa chanjé… souvan awtis ka kontinié fè sa lot-la ka atann wè yo fè.

Man ka mandé mé kisa nou bizwen pou nou rivé fiè di sa nou yé, kisa nou bizwen pou nou rivé fiè di sa nou ni. Si ou pa ka défann mizik-ou sé pa dot ké défann li ba’w. Za ni lanné moun ka téré zouk-la. Man pa janmen wè an mizik ki za trapé palé latélé, an kaptèson, oben lantou an tab kon zouk. Moun za téré zouk-la sansenkant fwa. Dapré mwen i la toujou… si nou bien pran tan gadé sa ka fet, anpil moun ka jwé zouk toujou, atè Pari, lakay-nou, Afrik ek lantou latè. Jik Laréinion jennjan ka jwé bon zouk jòdi. Pétet fok sé jennjan-a ripran goumé-a dépi anwo.

Sé nou tousel ki pé fè viv mizik-tala, si nou enmen’y, sé nou ki pou ba’y fos-la ! « Tjenbé zouk-la » Jacob té ka chanté !

Nou toujou té ni onlo gran awtis. Ka ki ka fè pa ni dòt ki rivé an menm nivo ki zòt ?

Sé yo selman ki pé esplitjé ki pwoblem yo jwenn. Lè awtis-la tousel, pétet i two sel. Mé kouté sa, lè ou konté konbien awtis ki ni an Fwans ka mennen, pa ni anpil. Kantité moun Lafwans ni, sé désan fwa ta chak zilet-nou. Sé pa toutlè yo ka ba nou lè anplis. Yo pa konnet nou, yo pa anvi konnet nou. Lakay-nou atjolman, lè yo wè’w dé fwa, yo za wè’w…  si ou pé pa pati pli lwen, ou pa ka plen sal konsa toutlè. Sé pa toujou fot awtis-la. Sé goumen-a ki red. Ek Lafwans pa sel koté pou nou. Mè lè ou lé vwayajé ou za ni dé biyé pou achté. Ou pou travèsé Nouyok oben Pari pou alé pli lwen. Sa pou bout tou ! Sa ka kouté chè ek sé moun-la ki pé ba, pa ka ba sé awtis-nou a fos ! Lakilti owganizé piti-a-piti épi Lafwans selman. Sé maré nou maré ! Lantou latè gran mé nou pou péyé dé fwa. Pou alé Sénégal sa pé pran katrè oben senk ! Fok nou wè sa an jou !

Pou sé jenn awtis la, nou pé di sa ou té ké di yo sé chèché kréyé gwoup é pa enki fè mizik, chèché défann valè ?

Déjà-pou-yonn, lè an moun ka di mwen i anvi vin awtis man ka di’y : es ou enmen mizik ? Es ou pasian ? Si répons la sé wi man pé rakonté’y détwa ti bagay, ba’y déti konsèy. Ou pa pou manti ba pwop kò’w. Sa man pé di anplis, sé aprann. Aprann mizik, aprann matjé pawol. Li liv adan lang-la ou lé a. Ou pé pran fransé mé sonjé nou trapé fos épi kréyol. Pa kwè fransé ka wouvè pot flap ! Si sé kréyol, achté diksionnè, matjé sa ou ka tann pou pran sans lang-la. Man sav lè ou jennjan ou enmen ni pwop palé’w, mé lang-nou jenn ou pé pa dépotjolé’y avan menm ou pran tout sans-li. Respekté kò’w épi respekté moun. Sa ou simen, sa ou rékolté. Si ou pa lé fè zouk, ou ni dwa. Sonjé an sel bagay : sa ou ni ki ta’w, sé sa ka ba’w valè.

Nou sav ou ka palé anglé. Parapòt a kantité koté zòt jwé, ès nou pé ni on chans vwè liv la sòti an anglé osi pou piblik ki andèwò ?

An ka bat kò-mwen pou sa. An sé lé i sòti adan 2 lang an primié : pòtigé pas ni anlo moun Brézil, Angola, Mozanbik, Kap Vè, Sao Tomé ki enmen Kassav’, épi anglé pou moun péyi anglé an Afrik é an Karayib la, mé osi Ozétazini, Kanada. Épi, koté kon Lazi ni moun ka li anglé osi kidonk pou yo épi nou, sa té ké bien. Mé si man dakò bokanté pawol kréyol liv-la épi anglé, man pé ké pé fè tout liv-la. Nou ka djoubaké asi sa.

Ki dènyé mo ou ké ni pou envité moun dékouvè liv la ?

Pou liv la, sa man pé di sé ni 53 épizod adan. Donk, menm si i ka fè 300 paj, moun ki pa ni labitid li pé di yo ké li an épizod chak simenn é yo ké li’y asi an lanné.

Si moun anvi konnet plis asi listwa Kassav’ 2/3 liv-la asi listwa gwoup-la. Primié 1/3 la, man ka palé asi tout jénnes mwen, sa an viv avan Kassav’. Sé pou zot sav ki koté man sòti ek ki chimen man pran. Tit chak chapit an kréyol. Épi man mété pou yo chak, détwa pawol sé chanté-a pou si moun pa té tann sé pawol taa, yo ké pétet chèché yo adan sé mòso-a. Adan liv la, sé tjè mwen ka palé. Sé lavi-mwen.

Pou bout, ki mésaj ou vlé ba moun ?

Pa ni lontan, ni an moun ki mandé mwen : si sé té pou rifè ? Man ka kwè man té ké rifè menm bagay-la pas pli bel bagay ki rivé an lavi-mwen sé té jwenn sé boug Kassav’ la. Kassav’ sé lavi mwen. Man sèten listwa gwoup-la pé enspiré anlo moun, é pa mizisien selman. Latè-nou gran. Fok gadé tout alantou’y. Ou ké toujou touvé an koté éti an moun ké lé tann ou, kouté sa ou lé di, kouté sa ou ka chayé. Si ou anvi kréyé ek an Fwans ou pa ka rivé, ay o Kanada, ay Ozétazini, ay an Chin, ay an lot koté. Ni anlo koté éti ni moun ki ké vlé kouté’w. Pa janmen bésé dé bra’w ! Fè an bagay ! Kréyé an bagay ! Pa atann yo vini ba’w tout an lanmen’w, fè ! Davwè ou pé fè’y !

Syanséka

Originaire de Guadeloupe, j’aime observer le réel et partager le fruit des lectures qu’il se plaît à m’offrir.

Laisser un commentaire

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.